U današnje vrijeme, mnoga djeca odrastaju uz TV, mobitele, tablete, laptope i ostale elektroničke uređaje. Ekrani nas svakodnevno okružuju, a mnogima od nas su neophodni za obavljanje poslova, no koliko su zapravo dobri za našu djecu?
Ekrani i razvoj djeteta
Današnja djeca su “djeca tehnologije” i normalno je da odrastaju uz elektroničke uređaje i ekrane. Imaju na raspolaganju mnogo aplikacija i videa edukativnog sadržaja, te se svakim danom pojavljuju nove i još bolje stvari. Digitalni svijet nam nosi nove mogućnosti i metode učenja koje mi kao djeca nismo mogli ni zamisliti. Jasno je da mi roditelji imamo sve manje vremena i energije zbog ubrzanog tempa života i ponekada nam je teško izdvojiti vrijeme za igru s djecom, te iz tog razloga ponudimo djeci ekran kako bi im zaokupili pažnju. No tu dolazimo do problema kada djeca provode previše vremena pred ekranima, a i rijetko se kontrolira sadržaj koji gledaju.
Prekomjerno provođenje vremena pred ekranima može značajno ograničiti dijete u njegovim svakodnevnim aktivnostima, te samim time smanjiti njihov interes za stvari i situacije koje se događaju izvan ekrana. Drugim riječima, dijete koje je često izloženo virtualnom svijetu na ekranima ima manje vremena za igru i interakciju s prijateljima i obitelji, što može značajno utjecati na njegov ukupni rast i sazrijevanje.
Poznato je da dijete uči jezik u interakciji s odraslim osobama tijekom razgovora i igranja, dok za razliku od toga, ekran pruža jednosmjernu komunikaciju. Razgovor s odraslima uključuje izraze lica i emocije koji su također korisni za djetetov govorni razvoj.
Prema istraživanjima, djeca koja provode puno vremena pred ekranima imaju manje koncentracije i slabije se snalaze u čitanju. Za razliku od čitanja knjige, u kojoj dijete ima dovoljno vremena za obradu značenja riječi ili slika, često gledanje videa ili slika na ekranu mogu negativno utjecati na djetetovu pažnju. Uz to, prekomjerna izloženost ekranu može smanjiti djetetovu sposobnost čitanja izraza lica i učenja društvenih vještina, što može utjecati da djetetovu opću razinu empatije.
Zbog povećane ovisnosti o ekranima, djecu ne mogu dugo zabavljati ljudi iz okoline, što u nekom trenutku može izazvati tjeskobu, frustraciju i impulzivno ponašanje. Osim što uzrokuju promjene u ponašanju, digitalni mediji mogu djecu demotivirati i smanjiti njihovu maštu.
Istraživanja
Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba provela je nacionalno istraživanje o maloj djeci pred ekranima. Testiranje je bilo sprovedeno na 655 roditelja djece predškolske dobi, a rezultati su pokazali da prosječno predškolsko dijete provede 2,4 sata pred ekranom radnim danom, a vikendom 3 sata.
A što kaže Svjetska zdravstvena organizacija? Oni preporučuju da djecu do 2. godine uopće ne bi trebalo izlagati ekranima, a naša istraživanja pokazuju da je čak 79% djece počelo koristiti ekrane prije navršene prve godine života. Da, neki već u toj dobi scrollaju i sami biraju koje će crtiće gledati na YouTube-u. Isto tako djeca predškolske dobi koriste ekrane od 2 do 3,6h dnevno, a preporučeno je maksimalno 2 sata.
45% djece u toj dobi apsolutno samo koristi internet, a 90% njih koristi ekrane prije odlaska na spavanje, što može dovesti do poremećaja u spavanju. Oko 50% roditelja djeci daje male ekrane kako bi ih zabavili i zaokupili im pažnju, a isto tako 50% njih ne zna jesu li ekrani štetni ili korisni za njihovu djecu. 33% njih kaže da su ekrani štetni, a tu je i 17% roditelja koji ekrane smatraju korisnima.
Detaljnije istraživanje u Americi je proveo Nacionalni institut za zdravlje na 11 000 djece stare 9 i 10 godina. Uočili su značajne promjene u mozgu djece koja su koristila pametne telefone, tablete i video igre više od sedam sati dnevno. Isto tako, djeca koja su provela više od 2 sata na ekranima imala su lošije rezultate na testovima razmišljanja i verbalnog izražavanja.
Navode kako prekomjerno provođenje vremena pred ekranima može naštetiti djetetovu zdravlju, poput povećanja pretilosti i poremećaj sna. Također, može spriječiti djecu u postizanju željenih rezultata i uspjeha u obrazovanju, ali isto tako navode i činjenicu da neka djeca koja imaju određene mentalne poteškoće mogu biti sklonija ekranima.
Jedna od istraživanje kaže kako su tinejdžeri koji noću provode vrijeme pred ekranima skloniji depresiji, a skupina studenata koja je svoje vrijeme pred ekranima ograničila na 30 minuta dnevno osjećala se manje usamljeno i depresivno već nakon tri tjedna.
Što učiniti kao roditelj
Općenito gledajući, djeci predškolske dobi je najvažnija slobodna i spontana igra i vrijeme koje će kvalitetno provesti sa svojim roditeljima. Ukoliko se odlučite za ekrane, preporučuje se da zajedno s djetetom sudjelujete u tome, jer na taj način ipak dolazi do interakcije dijete – roditelj.
Bitno je mudro odabrati što će djeca gledati, te da je rezolucija visoke kvalitete, a sadržaj edukativan. Isto tako, bitno je dobro odrediti balans između provođenja vremena pred ekranima i aktivne igre. Nemojte zaboraviti da ste vi djeci primjer i da usvajaju vaše ponašanje.
Prekomjerno provođenje vremena pred ekranima smatra se jednim od ključnih čimbenika koji mogu spriječiti rane razvojne procese kod djece. Mnogi se boje da će dijete u nećemu zaostajati ili neće biti prihvaćeno, no neka vas to ne brine. Pustite djecu da uživaju u aktivnoj igri i pobrinite se da kvalitetno provodite vrijeme s njima, a za ekrane će uvijek biti vremena.
Mi nismo protivnici ekrana, no uvijek se zalažemo za kvalitetno i aktivno provođenje vremena s djecom. Ako vam nedostaje ideja kako zabaviti djecu, možete pročitati naš blog post u kojem smo pisali o DIY idejama za igru ili jednostavno zaigrati Čiri-biri bajku. 🙂
