Čiri-biri bajka je prva hrvatska društvena igra pripovijedanja na ploči za djecu i odrasle. Cilj igre je zajednički, međusobnom suradnjom ispričati vlastitu bajku.
Nekoć davno, na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, studirala je jedna djevojka koja je oduvijek voljela bajke, pa se toj temi posvetila i u svom diplomskom radu. Ta djevojka se zove Slavica.
Kako je nastala ideja za Čiri-biri bajku
Bajke su od pamtivijeka služile za prenošenje znanja, mudrosti i iskustava. Ljudi bi sjedili oko vatre, družili se, pripovijedali. Tada je bajka živjela u usmenom obliku, a kako je vrijeme prolazio poprimala je nove oblike i ostvarivala se kroz različite medije. Slavica je nastojala odgonetnuti koji bi medij imao tu istu funkciju u današnje vrijeme. Što bi to ljude ponovno okupilo “oko vatre”. Hm, okupljanje oko vatre, okupljanje oko… Pa okupljanje oko stola! – Pa naravno, društvena igra! – Oko nje se okuplja i druži, s njom se igra i dijeli radost, kroz nju se uči i spoznaje.
Jedan dio slagalice je bio riješen. A drugi dio, e pa drugi dio je trajao ipak malo duže. Nakon mnogo pročitanih bajki, stručne literature o bajkama i razvoju djece, te istraživanja o društvenim igrama, došla je do rješenja.
Bajka je jasno određeno literarno djelo s brojnim osobinama i pravilima, no istovremeno je živa i promjenjiva jer pripovjedač u nju svaki put utka nešto svoje, nešto novo, što je odraz njegovog trenutnog stanja i okoline u kojoj stvara. Rješenje je bilo pretočiti obilježja bajki u pravila i elemente igre pa time dobiti formulu pomoću koje će igrači/pripovjedači svaki put kreirati novu neočekivanu vlastitu bajku.
I tako je nastala ideja o društvenoj igri pripovijedanja bajki.
Tijek razvoja igre
Kako bi se još bolje upoznala s tematikom, za vrijeme istraživanja, Slavica je kao izborni kolegij odabrala “Kreativan pristup lektiri” na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Tamo je dobila smjernice koje su joj pomogle da mehaniku igre prilagodi djeci i njihovim potrebama. Također, njena najmlađa sestra je oduvijek bila tiha i povučena, te je teško izražavala svoje osjećaje, što je bio dodatan poticaj da igra postane alat koji će služiti u radu s djecom.
I tako je nastala Čiri-biri bajka koja je naziv dobila po poznatoj frazi “Čiri bu – čiri ba” kojom se onomatopejski dočarava čarobiranje i čarolija. Izgovaranjem njenog naziva simbolično bacamo čaroliju početka igre i ulaska u bajku.
2017. godine, Čiri-biri bajka je pobijedila na Niveinom natječaju “Neka odrastanje bude dječja igra”. Nivea je financirala nakladu igre u 360 primjeraka i podijelila ih diljem Hrvatske u 92 Društva naša djeca i sretnim dobitnicima raznih natječaja koji se s prvom verzijom igre igraju još i danas. I odjednom, Slavica je počela dobivati upite sa svih strana. Upite učitelja, roditelja, baki, djedova, teta, ujaka…
Nova verzija Čiri-biri bajke
Bio je to trenutak kada je shvatila kolika je zapravo vrijednost Čiri-biri bajke. Najviše je bila sretna zbog iskazanog interesa za nečim što je stvoreno iz ljubavi. Iz ljubavi prema bajkama i pripovijedanju. Iz ljubavi prema crtanju i dizajniranju. Iz ljubavi prema djeci. Znala je da mora razveseliti još dječjih lica i odlučila je Čiri-biri bajku dovesti na višu razinu.
Pune dvije godine radilo se na novoj verziji igre. Igra se testirala u školama i vrtićima, istraživalo se tržište, crtalo se i redizajniralo. U međuvremenu je Čiri-biri bajka ušla i u finale natječaja “Moj Zaba Start”. Zapravo, bilo je to nedavno – prije koji mjesec. Radilo se svaki dan, nekada i noć. Smijeh. Suze. Sreća. Stres.
Sve to kako bi napokon nastala nova, usavršena verzija Čiri-biri bajke.
A zašto je zapravo nastala?
Nastala je kao odgovor na potrebu uključivanja odraslih u dječju igru. Zbog važnosti sudjelovanja roditelja u dječjem odrastanju, ispunjavanju njihovih potreba i rješavanju problema s kojima se susreću. Bazirana je na pripovijedanju koje djecu potiče na verbalno i emocionalno izražavanje. Omogućuje im lakše iznošenje osjećaja i problema koje inače teško komuniciraju zbog straha ili srama. Budi maštu i kreativnost, te stvara osjećaj pripadnosti, sigurnosti i zajedništva.
Mehanika igre sastoji se od elemenata koji služe kao smjernice za osmišljavanje i pričanje vlastite bajke. Također, mogu poslužiti kako bi se na zabavan način ispričala i djeci objasnila neka situacija ili problem iz svakodnevice. Čiri-biri bajka nije još jedna natjecateljska društvena igra samo za zabavu, već kooperativna igra koja djeci daje nepresušan izvor zabave, a odraslima može poslužiti kao alat u radu s djecom.
Sada u rukama držimo novu verziju Čiri-biri bajke, prve hrvatske društvene igre pripovijedanja na ploči, koja je svoju uspješnu premijeru održala na ovogodišnjem Interliberu. A našu bajku s ovog nevjerojatnog sajma možete pročitati ovdje.
Čiča-miča al’ tu tek počinje naša priča…
