{"id":3276,"date":"2020-10-28T14:02:07","date_gmt":"2020-10-28T14:02:07","guid":{"rendered":"https:\/\/ciribiribajka.com\/?p=3276"},"modified":"2020-11-30T14:47:31","modified_gmt":"2020-11-30T14:47:31","slug":"kako-odgojiti-emocionalno-inteligentno-dijete","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ciribiribajka.com\/en\/kako-odgojiti-emocionalno-inteligentno-dijete\/","title":{"rendered":"Kako odgojiti emocionalno inteligentno dijete"},"content":{"rendered":"
<\/div>\n\n\n\n

Emocionalna inteligencija je veoma va\u017ena, odnosno va\u017eno je da djecu nau\u010dite kako prepoznati i izraziti svoje emocije i osje\u0107aje na zdrav na\u010din<\/h3>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Emocionalna inteligencija<\/strong>\u00a0definira se kao sposobnost osobe da na odgovaraju\u0107i na\u010din izra\u017eava i upravlja osje\u0107ajima uz po\u0161tivanje osje\u0107aja drugih. To je skup vje\u0161tina koje djeca mogu po\u010deti u\u010diti u bilo kojoj dobi.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\"dijete_i_majka_medvjedi\u0107_smijeh\"<\/figure>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Tijekom posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, studije su pokazale kako emocionalna inteligencija pru\u017ea razne dobrobiti koje \u0107e va\u0161em djetetu slu\u017eiti tijekom cijelog \u017eivota. <\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Neke od tih prednosti su: <\/p>\n\n\n\n

  1. Visoki EQ povezan je s visokim IQ-om<\/strong>. Djeca s vi\u0161om razinom emocionalne inteligencije imaju bolji uspjeh na testovima i vi\u0161e ocjene<\/li>
  2. Bolji odnosi<\/strong>. Vje\u0161tine emocionalne inteligencije poma\u017eu djeci u rje\u0161avanju sukoba i razvijanju dubljih prijateljstava. Odrasli s visokom razinom emocionalne inteligencije tako\u0111er imaju bolje odnose u svom osobnom i profesionalnom \u017eivotu<\/li>
  3. Bolje mentalno zdravlje<\/strong>. Pojedinci s vi\u0161im razinama emocionalne inteligencije rje\u0111e \u0107e do\u017eivjeti depresiju i druge mentalne bolesti<\/li><\/ol>\n\n\n\n
    <\/div>\n\n\n\n
    \"dje\u010dak_grli_sestru\"<\/figure>\n\n\n\n
    <\/div>\n\n\n\n

    Dijete koje se zna smiriti<\/strong> kada osje\u0107a bijes vjerojatno \u0107e se dobro sna\u0107i u te\u0161kim okolnostima, a dijete koje svoje osje\u0107aje mo\u017ee izraziti na zdrav na\u010din vjerojatno \u0107e odr\u017eavati zdravije odnose od djeteta koje vri\u0161ti kada je bijesno. Dobra vijest je da svi mogu nau\u010diti vje\u0161tine emocionalne inteligencije<\/strong>, samo trebaju roditelje da nau\u010de kako.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n

    Dajte emocijama imena<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
    <\/div>\n\n\n\n

    Djeca moraju\u00a0znati prepoznati<\/strong>\u00a0kako se osje\u0107aju. Mo\u017eete im pomo\u0107i davanjem imena njegovim osje\u0107ajima, barem onim za koje sumnjate da ih dijete osje\u0107a. Npr., ako je dijete uznemireno, jer je izgubilo u igri, mo\u017eete ga pitati: \u201eIzgleda da se trenutno osje\u0107a\u0161 stvarno bijesno. Je li to to\u010dno?” Ako izgleda tu\u017eno, mo\u017eete ga pitati: “Osje\u0107a\u0161 li se razo\u010darano \u0161to danas ne idemo u park?”<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n
    \"dje\u010dak_pla\u010de_na_klupi_u_parku\"<\/figure>\n\n\n\n
    <\/div>\n\n\n\n

    Emocionalne rije\u010di kao \u0161to su “ljut”, “uzrujan”, “srame\u017eljiv” i “bolan” mogu stvoriti rje\u010dnik za izra\u017eavanje osje\u0107aja<\/strong>. Ne zaboravite imenovati i pozitivne emocije<\/strong>, poput “sretan”, “uzbu\u0111en” i “odu\u0161evljen”.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n

    Poka\u017eite razumjevanje<\/h3>\n\n\n\n
    <\/div>\n\n\n\n

    Kada je dijete uznemireno, pogotovo onda kada stvarno dramatizira, \u010desto i mi po\u010dnemo\u00a0gubiti kontrolu<\/strong>, te se po\u010dnemo pona\u0161ati kao i dijete. Bolji pristup je\u00a0potvrditi njihove osje\u0107aje i pokazati empatiju<\/strong>\u00a0– \u010dak i ako ne razumijete za\u0161to je dijete uznemireno. Ako pla\u010de zato \u0161to ste mu rekli da ne mo\u017ee i\u0107i u park dok ne pospremi sobu, recite ne\u0161to poput: \u201eI ja sam uznemiren\/a kada ne stignem raditi oni \u0161to \u017eelim. Ponekad je te\u0161ko raditi ono \u0161to ne \u017eelim.”<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n
    \"majka_pru\u017ea_podr\u0161ku_k\u0107er_razgovorom\"<\/figure>\n\n\n\n
    <\/div>\n\n\n\n

    Kad va\u0161e dijete vidi da\u00a0razumijete kako se osje\u0107a<\/strong>, bit \u0107e manje primorano da vam to poka\u017ee svojim pona\u0161anjem. Dakle, umjesto da vri\u0161te i pla\u010du kako bi vam pokazali da su ljuti, oni \u0107e se osje\u0107ati bolje kada im jasno date do znanja da ve\u0107 razumijete za\u0161to su uznemireni.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n

    Primjenjujte svakodnevno svoje vje\u0161tine<\/h3>\n\n\n\n
    <\/div>\n\n\n\n

    Djeca trebaju znati izraziti svoje osje\u0107aje<\/strong> na dru\u0161tveno prikladan na\u010din. Dakle, “Moji su osje\u0107aji povrije\u0111eni” ili crtanje slike tu\u017enog lica moglo bi biti od pomo\u0107i, dok vri\u0161tanje i bacanje stvari ne bi. Najbolji na\u010din da svoje dijete nau\u010dite kako izra\u017eavati osje\u0107aje je da sami primjenjujete te vje\u0161tine<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n

    Koristite\u00a0osje\u0107ajne rije\u010di<\/strong>\u00a0u svakodnevnom razgovoru i vje\u017ebajte razgovor o njima. Recite stvari poput: “Osje\u0107am se bijesno kada vidim da su djeca na igrali\u0161tu zlobna prema drugoj djeci” ili “Osje\u0107am se sretno kada nam do\u0111u prijatelji na kavu.”<\/p>\n\n\n\n

    \"ljuta_djevoj\u010dica_i_majka_sjede_na_fotelji\"<\/figure>\n\n\n\n
    <\/div>\n\n\n\n

    Studije pokazuju da je vjerojatnije da \u0107e emocionalno inteligentni roditelji imati emocionalno inteligentnu djecu.<\/strong> Dakle, jasno se usredoto\u010dite na izgradnju svojih vje\u0161tina kako biste mogli biti u\u010dinkovit uzor svom djetetu<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n

    Izra\u017eavanje osje\u0107aja na zdrav na\u010din<\/h3>\n\n\n\n
    <\/div>\n\n\n\n

    Jednom kad djeca shvate svoje emocije<\/strong>, moraju nau\u010diti kako se s tim emocijama nositi na zdrav na\u010din<\/strong>. Znati kako se smiriti, razveseliti ili suo\u010diti sa svojim strahovima, djeci mo\u017ee biti komplicirano. Podu\u010davajte dijete odre\u0111enim vje\u0161tinama kao npr. kako duboko udahnuti kada je bijesno kako bi smirilo svoje tijelo. <\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n
    \"majka_i_djevoj\u010dica_meditiraju_u_prirodi\"<\/figure>\n\n\n\n
    <\/div>\n\n\n\n

    Mo\u017eete djetetu pomo\u0107i da stvori vlastiti alat<\/strong> koji mu poma\u017ee regulirati osje\u0107aje. Bojanka, omiljena igra<\/strong> ili knjiga, umiruju\u0107a glazba i losioni koji dobro miri\u0161u, nekoliko su predmeta koji mogu pomo\u0107i u uklju\u010divanju njihovih osjetila i smirivanju emocija<\/strong>. Stavite predmete u posebnu kutiju, a kada se uznemire, podsjetite ih da odu po svoj pribor za smirenje i vje\u017ebaju pomo\u0107u svojih alata kako upravljati svojim osje\u0107ajima<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n

    Razvoj vje\u0161tina rje\u0161avanja problema<\/h3>\n\n\n\n
    <\/div>\n\n\n\n

    Dio izgradnje emocionalne inteligencije uklju\u010duje u\u010denje rje\u0161avanja problema<\/strong>. Nakon \u0161to su osje\u0107aji ozna\u010deni i rije\u0161eni, vrijeme je da razmislite kako rije\u0161iti sam problem.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n

    Mo\u017eda se va\u0161e dijete ljuti, jer ga sestra neprestano ometa dok ne\u0161to radi. Poku\u0161ajte prona\u0107i barem pet na\u010dina<\/strong> na koje biste mogli rije\u0161iti ovaj problem. Rje\u0161enja ne moraju biti dobre ideje. U po\u010detku je cilj samo mozgati o idejama. Nakon \u0161to identificirate barem pet mogu\u0107ih rje\u0161enja, mo\u017eete procijeniti prednosti i nedostatke<\/strong> svakog od njih. Zatim potaknite dijete da odabere najbolju opciju<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n
    \"majka_razgovara_sa_sinom_na_fotelji\"<\/figure>\n\n\n\n
    <\/div>\n\n\n\n

    Dajte smjernice kada je potrebno, ali radite i na tome da dijete vidi ima li mogu\u0107nost samostalno, mirno i u\u010dinkovito rije\u0161iti problem<\/strong>. Bez obzira koliko se va\u0161e dijete \u010dini emocionalno inteligentnim, uvijek postoji prostor za napredak<\/strong>. Vjerojatno \u0107e biti nekih uspona i padova tijekom djetinjstva i adolescencije, jer kako odrastaju, suo\u010davat \u0107e se s preprekama<\/strong> koje \u0107e dovesti u pitanje njihove vje\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n

    Kako va\u0161e dijete stari, razgovarajte o stvarnim situacijama<\/strong> – bilo da se radi o stvarima s kojima se susre\u0107u u svakodnevnom \u017eivotu ili je to problem o kojem ste negdje \u010ditali.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n

    Ono \u0161to je najva\u017enije je to da \u0107e djeca\u00a0uz va\u0161u trajnu potporu i smjernice<\/strong>\u00a0razviti emocionalnu inteligenciju i\u00a0mentalnu snagu koja \u0107e mu trebati za uspjeh u \u017eivotu<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    <\/div>\n\n\n\n