Koliko često vodite djecu na predstave i u kazališta? Kazališni program uvelike utječe na socioemocionalni razvoj djece.
Družili smo se s jednim izrazito simpatičnim, nadarenim i kreativnim glumcem, poznatijim kao Tata Slikovnica. Inače, Tata Slikovnica radi predstave i radionice za djecu, a možete ga pratiti i na njegovom YouTube kanalu gdje često objavljuje priče za djecu, ali i Instagramu kako biste uvijek bili informirani o rasporedu predstava, radionica i ostalim novostima.
Mislimo da je ova tema odlična i da bi svaki roditelj trebao znati dobrobiti kazališnog programa za djecu, a od koga ćete to bolje naučiti nego od kazališnog glumca Igora Bakse, iliti Tate Slikovnice. A on kaže:
Djeca od najranijeg djetinjstva doživljavaju i iskazuju emocije. U interakciji s okolinom, počevši od majke, obitelji, preko vršnjaka, pa sve do širih društvenih krugova, dijete uči o svojim i tuđim emocijama.
Prosocijalno ponašanje sastoji se od osnovnih socijalnih vještina (vještine slušanja, lijepog i odvažnog govora, traženja pomoći i naklonosti drugih), vještina povezanih s funkcioniranjem u grupi (postavljanje pitanja, čekanje na red, uključivanje u igru, prikladno slijeđenje upute, prekidanje govornika, traženje prijatelja za igru i pružanje pomoći drugima), postupanja s osjećajima i stresom (razumijevanje vlastitih i tuđih osjećaja, postupanje sa strahom, razgovor o vlastitim i tuđim emocijama, postupanje u stresnim situacijama itd.), te alternativama za agresiju (vještine postupanja s ljutnjom, rješavanje problema, prihvaćanje posljedica itd.).
Ovladavanje prosocijalnim vještinama u predškolskoj dobi od velike je važnosti za dječje dobro osjećanje i adekvatan daljnji socijalni razvoj. Djeca koja su ovladala prosocijalnim vještinama te koja razumiju tuđa emocionalna stanja, bolji su učenici, imaju manje internaliziranih i eksternaliziranih problema u ponašanju, fizički su zdravija, imaju jače samopoštovanje i veće povjerenje u okolinu. Ona razvijaju dublja prijateljstva, bolje upravljaju svojim emocijama, a nakon stresa se brže oporavljaju.
U današnje vrijeme, kada digitalni sadržaji masovne potrošnje ulaze u djetetov mikrosustav, te svojim površnim i agresivnim sadržajima ometaju skladan psihoemocionalni i socioemocionalni razvoj djeteta, kazalište zbog svojih univerzalnih kvaliteta kao izvedbena umjetnost može ponuditi rješenja za ove izazove. Roditeljima kao pametna zabava za njihovu djecu, odgojno-obrazovnim institucijama kao jedan od moćnih alata u socioemocionalnom odgoju djece.
Kako kazalište utječe na djecu
Neupitno je da kvalitetno kazalište za djecu i mlade ima pozitivne učinke na razvoj određenih životnih vrijednosti. Među teoretičarima kazališta za djecu i mlade naglašava se 5 najvažnijih pozitivnih vrijednosti angažiranja djece u kazalištu, a to su: zabava, psihološki razvoj, obrazovanje, uvažavanje estetike i razvoj buduće publike.
Razvoj empatije i emocionalnih kompetencije
Gledanjem raznolikih predstava u kojima likovi proživljavaju različite situacije koje su obojane pozitivnim i negativnim emocijama, kod djece dolazi do psihološkog razvoja. Djeca na taj način uče prepoznati emocije, ali i uživjeti se u emocionalno stanje lika što se naziva empatijom. (Reason, 2010.).
Razvoj socijalnih kompetencija
Kazališna predstava je sjajna platforma na kojoj djeca uče, usvajaju i vježbaju prosocijalne vještine poput slušanja, lijepog i odvažnog govora, vještina povezanih s funkcioniranjem u grupi kao što su postavljanje pitanja, čekanja na red, pružanje pomoći drugima, vještine razumijevanja tuđih i vlastitih emocija itd.
Estetski odgoj
Danas je sve češća pojava da i odrasli i djeca ne razlikuju komercijalne stvari i kič od kvalitete. Djecu općenito, ali posebno djevojčice od najranije dobi obasipaju bojama, šljokicama i blještavilom umjesto da ih uče kako i jednostavnije stvari mogu biti atraktivne. Kazalište je za to idealno jer jednostavnošću ili stiliziranošću kostima, rekvizita i cjelokupnog prostora djeci implicitno usađuje vrijednosti ljepote i estetike.
Interdisciplinarnost
Rad na predstavi svojevrsno je pletivo različitih grana umjetnosti – dramski tekst je književno djelo, scenografija spada u sferu likovne umjetnosti, kostimografija donosi umjetnost tekstilnog dizajna, rekvizita se tiče primijenjene umjetnosti, glazba je također sastavni dio svake predstave, jednako kao i popratni programski materijali gdje svoju glavnu riječ ima umjetnost fotografije i grafičkog dizajna plakata i programskih knjižica.
Interaktivnost
Interakcija je suštinska odlika kazališta kao medija. Prednost kazališta nad ostalim dramskim vrstama umjetnosti kao što su filmovi, serije i emisije, jest u tome što se događa uživo, neposredno, te osigurava određenu interaktivnost koja u drugim vrstama umjetnosti nije moguća. Interakcija između publike i glumaca je izravna ili neizravna tj. “nevidljiva”, poput žamora, pljeska, negodovanja, smijeha itd.
Kazalište na socioemocionalni razvoj djece utječe više nego ijedan drugi oblik umjetnosti. Važnost kazališta u odgoju i obrazovanju djece još je nedovoljno istraženo i nedovoljno artikulirano područje. Za uvrštavanje kazališta i dramsko-scenskih formi u dječju svakodnevicu odgovorni su prije svega oni koji odlučuju o sadržajima koje djeca konzumiraju – odrasli.
Igor Baksa
Literatura:
Andreja Brajša Žganec: Dijete i obitelj
Petra Bartol: Publika u kazalištu za djecu
Zrinka Vukojević: Primjena dramskih postupaka u nastavi hrvatskoga jezika
Matthew Reason.: The young audience: Exploring and enhancing children’s experiences of
theatre
Eto, sada znate koliko je kazalište važno za vašu djecu i kako utječe na njihov socioemocinonalni razvoj. Igor, djeci poznatiji kao Tata Slikovnica, radi interaktivne predstave za vaše najmlađe u kazalištu Mali teatar, a raspored možete pratiti na njihovoj web i Instagram stranici. 🙂
Čiri-biri bajka kao društvena igra, također uključuje dramske elemente i glumu tokom igranja – oponašanje likova, promjena tona glasa, pretvaranje da ste netko drugi i izmišljanje scenarija za vlastitu priču.
