Znate za onu staru uzrečicu: “Daj djetetu jednu čašu i pokazat će ti sto načina na koji ju možeš iskoristiti.” Zapravo, to nije samo uzrečica, već činjenica da su djeca daleko bolja u divergentnom razmišljanju od nas odraslih.
Divergentno razmišljanje
Divergentno razmišljanje može se objasniti kao razmišljanje u više smjerova ili kreativan način razmišljanja. Djeca imaju otvoren um prepun mogućnosti i neobičnih, originalnih i stalnih rasuđivanja. Međutim, ponekad taj kreativni potencijal bude potisnut kada djeca odrastu u obrazovnom sustavu koji standardizira način razmišljanja svih učenika, objedinjujući njihove perspektive.
Hrabro je razmišljati drugačije. Otvoreni umovi su oni koji prkose svijetu, ali i pomažu ljudima da krenu naprijed. Sir Kenneth Robinson, široko priznati stručnjak za obrazovanje, primijetio je da današnji načini obrazovanja u školama “ubija” dječju kreativnost. Prema njegovim riječima, naše obrazovne institucije svoj kurikulum temelje na sustavima devetnaestog stoljeća kada promicanje inovacija, kreativnosti ili kritičkog mišljenja nije bilo važno.
Ne smijemo zaboraviti da djeca na svijet dolaze s raznim talentima i da imaju izvanredni dar mašte. Oni će upijati sve čemu ih mi učimo i na što ih potičemo, a to nikako ne bi trebalo biti samo konvergentno razmišljanje, odnosno razmišljanje u “jednom smjeru”.
“Nije važno ono što gledate, već ono što vidite.”
– Henry David Thoreau
Doktor Leonard Brzozowski, stručnjak za to područje, istaknuo je zanimljivost koju je otkrio provodeći istraživanje zajedno s psiholozima Georgeom Landom i Beth Jarman. Divergentno razmišljanje kod petogodišnje djece postiže slične rezultate kao kod odraslih s visokim intelektualnim sposobnostima. Dakle, kada su ovi mališani upitani na koliko načina mogu koristiti šalicu, olovku ili cipelu, dali su do 100 odgovora. Odrasla osoba obično daje oko 10-12 odgovora, jer su naučeni čemu točno služe ti predmeti i teško im je vidjeti te iste predmete na drugačiji način.
Znate onu uzrečicu “pogledaj svijet kroz oči djeteta”? Djeca nisu ukalupljena i stoga na svijet gledaju s puno ideja i mogućnosti. Istražuju i sa svime se upoznavaju na svoj način, a mi ih kroz odgoj i obrazovanje nesvjesno usmjeravamo ka razmišljanju na jedan “ispravan” način. Zato je veoma važno njegovati i poticati maštu i kreativnost, kako bismo djecu naučili pronalaziti razna rješenja za određene probleme.
Ako dijete od 10 godina polaže test divergentnog razmišljanja, vidi se da se taj potencijal smanji za približno 60%.
Kako zaštititi i poboljšati kreativno razmišljanje
Kada djeca u dobi od 4 do 6 godina polažu divergentne testove, postižu vrlo visoke rezultate.
Nije nužno imati “mnogo neuronskih veza”. Kada je mozak u ovoj fazi razvoja, ključno je pristupiti mu najprikladnijim metodama učenja i stimulacijom, posebno u dobi od 4 do 6 godina, kada su dječji potencijali netaknuti i zastupljeni u najvećoj mjeri.
Potaknite svoju djecu:
– Da eksperimentiraju, osjećaju, dotaknu.
– Da se igraju u grupi s vršnjacima no također potičite autonomni rad i osigurajte djetetu vlastiti prostor u kojem može vježbati svoju kreativnost.
– Da shvate da ne postoji samo jedan jedini odgovor na bilo što, nego više rješenja za jedan problem. Kada često dječje ideje označujete kao “netočne” ili “pogrešne”, ne motivirate ih da misle drugačije ili smanjujete njihovo samopouzdanje da kažu što stvarno misle.
– Da se osjećaju emocionalno potvrđeno, da su prihvaćeni, poštovani, cijenjeni i voljeni. Tako ćete im pomoći da steknu samopouzdanje za istraživanje, a znajući da neće biti kritizirani omogućit će im se otkrivanje novih ideja, odgovora i interesa.
Na kraju treba napomenuti da poticanje i zaštita divergentnog mišljenja ne znači da biste trebali potpuno eliminirati konvergentno razmišljanje. Zapravo se radi o uravnoteženju analitičkog i kreativnog razmišljanja. Ponekad postoje problemi koji zahtijevaju određeno rješenje. Zbog toga bi djeca trebala razumjeti kada je prikladno primijeniti ih.
„Svi su geniji. Ali ako ocjenjujete ribu prema njenoj sposobnosti da se penje na drvo, ona će cijeli život živjeti vjerujući da je glupa.”
Albert Einstein
Divergentno razmišljanje može se poticati kroz razne igre. Jedna od njih je i Čiri-biri bajka koja pruža apsolutnu slobodu razmišljanja i “povezivanje nespojivog”.
